Ljubava bb, Kruševac

063 70 33 678 --- 063 15 23 014

SISTEMI GAJENJA LESKE

Lešnik spada u grupu koštunjavog voća i njegovo uzgajanje datira još iz perioda starih Rimljana. Veruje se da vodi poreklo iz Male Azije. Uspeva na plodnim i rastresitim područjima. Lešnik raste u obliku grma, ima listove koji su zaobljeni i duguljasti. Cvetovi se javljaju pre listova i mogu biti muški i ženski. Plodovi se grupišu u grozdove  i imaju omotač koji je smeđe boje i jezgro.

Lešnik je jedna od biljaka, koje mogu biti jednostavne za gajenje ako se ispoštuje celokupan proces proizvodnje. Leska daje ukusne plodove, a i samo drvo može da ima razne namene

Pored višestruke i velike privredne vrednosti lešnika, treba istaći da u Srbiji postoji grub raskorak između stvarnih potreba za plodovima ove voćne vrste i stanja te proizvodnje, bez obzira na postojanje mogućnosti da se oni proizvode u znatno većoj meri, zahvaljujući pre svega pogodnostima agroekoloških uslova naše zemlje

Ljudi uživaju u čarima lešnika još od praistorije i plodovi ovog voća su bili bogat izvor hrane još pre nego što je pšenica počela da masovno korsiti u ishrani čoveka. U Škotskoj je otkriveno da se lešnik gajio na veliko još pre 9000 godina.

Kada je reč o lešniku, najčeće se gaje sorte iz dve vrste leski, a to su Corylus avellana i Corylus maxima. Ove dve vrste imaju vrlo sličan oblik ploda, ali se same biljke razlikuju po obliku prikom razvoja. Postoji od 14 do 18 vrsti leske iz Corylus porodice. Međutim, većina stabala leske koje se gaje u Evropi  potiču iz jedne od ove dve velike porodice ili su nastale kao njihovi hibridi.

***SISTEMI UZGOJA***

Italija kao postojbina gajenja plantažnog lešnika, tokom istorije uzgoja, razvila je I definisala nekoliko Sistema uzgoja lešnika, shodno njihovim klimatskim I topografskim uslovima gajenja u različitim pokrajinama.

Složeni uzgojni oblici koji su se danas izdvojili I definisali u Italiji su:

**Forma žbuna:

Forma žbuna specifična je za lesku koja je podignuta u oblasti Piemonte, gde u jesen posađeni izdanci , pa zatim prekraćeni do zemlje ili na visini od dva živa pupoljka , što bi bilo 10cm do 15cm, tokom proleća produktuju masu novoizbilih izdanaka. Prateći protocol o formiranju žbuna, odaberu se od izbilih izdanaka oni koji su najnapredniji I najrazvijeniji I pravilno se rasporedili u prostoru da formiraju žbun sa 5 do 6 grana.  

Što se tiče ovog Sistema gajenja leske on je vrlo jednostavan za podizanje, ali njegova mana se ogleda u tome što je problematičan po pitanju mehanizovanog otklanjanja novoizbilih izdanaka oko osnove samog žbuna. Ovakav uzgojni oblik se generalno primenjuje u zasadima lociranim na većim nadmorskim visinama I na manje plodnim zemljištima.

**Forma niske stablašice veze:

Ovaj sistem gajenja karakteriše kruna koja se formira uzdignuta od zemlje na visini od 30 do 40 cm. Za razliku od uzgojnog oblika žbuna, kod sistema niske stablašice izvođenje mehanizovanih operacija uklanjanja izdanaka u blizini osnove je moguće. U jesen se posađeni izdanak prekrati na visini od 30 do 60cm, a sledeće godine se vrši odabir 4 do 5 bujnih grana, tj, bujnih bočnih razgranavanja , pravilno raspoređenih u obliku vaze, za formiranje buduće vazolike krune stable. Ovaj uzgojni oblik podmiruje potrebe biljke za vegetativnim razvijanjem peharste krune, s jedne strane, i mehanizovanim uklanjanjem izdanka s druge strane.

**Izdanačka stablašica u formi kotlaste krune:

Ovo je uzgojna forma sa jednim stablom. Ona ima specifičnu formu u blikovanju: predstavljena je deblom na čijem je vrhu kruna formirana od tri do četiri ramene grane. Formiramo je tako što posađeni izdanak prekratimo na visinu od 70 do 80 cm, a zatim odaberemo najbolje pozicionirane izboje koji će formirati pravilnu kotlastu krunu.

 Ovaj uzgojni oblik najviše će odgovarati za ravne terene gde se većina operacija obavlja mehanizovano. Ipak ovaj oblik zahteva više vremena I potrebano je uložiti mnogo više fizičkog rada I angažovanja za formiranje krune putem rezidbe od predhodna dva opisana Sistema uzgoja leske.

S obzirom na imperative obnove rodnosti krune leske formirane od izdanaka na svakih 15 godina, u uslovima cikličnog opadanja njene rodnosti, proizvođačima u Srbiji se za postizanje redovnih I visokih prinosa od preko 4t/ha plodau ljusci pripritetno preporučuje gajenje leske u vidu žbuna.                     Mehanizovano uklanjanje mladih izdanaka tehnološki je već rešeno upotrebom specifičnih kosačica razvijenih u Italiji, uz manju korekciju primenom živog ljudskog rada.

**Gustoća sklopova leske**

Gustoća sklopa zavisi od bujnosti sorte, podloge, uzgojnog oblika i plodnosti tla. U uzgoju leske ređe se upotrebljavaju podloge. Kada se koriste, to je Corylus colurna, koja se odlikuje većom bujnošću. Sorte koje su kalemljene na njoj, postižu za oko 30% veću bujnost pa su i razmaci sadnje veći.

Za uzgoj u obliku stabla na podlozi Corylus colurna dobar razmak je 6×4 m, a na vlastitom korenu 5×4 m. Predlaže se i uzgoj u gustom sklopu u obliku stabla s razmakom između redova 6 do 6 m, a u redu 2,5 do 3 metra. Na manjim posedima predlaže se sistem uzgoja u obliku žive ograde. Razmak između redova je 5,5 do 6 m, a u redu se sade dve sadnice na razmaku jedna od druge 35 do 40 cm, a između njih je u redu razmak 2 do 2,5 m.

U nasem rasadniku možete pronaći najkvalitetnije sadnice lešnika I to sledeće sorte:

TONDA ĐENTILE:

Opis: Sadnice voća Lešnika Tonda Đentile su stara Italijanska sorta. Ovaj lešnik cveta i počinje vegetaciju srednje kasno, srednje bujnog je rasta. Plod je srednje krupan, okrugao, ljušti se od opne 90 -100%, popunjenost ploda jezgrom je 44-47%, dobre je rodnosti.

Vreme zrenja: Polovina VIII, Podloga: Mečja leska

ISTARSKI DUGI:

Opis: Sadnice voća Lesnika Istarski Dugi su stara sorta. Cveta i počinje vegetaciju srednje rano, srednje bujnog do bujnog je rasta, povijenih grana. Plod je krupan i duguljast, teško se ljušti, popunjenost ploda jezgrom je do 43%, rađa vrlo obilno.

Vreme zrenja: Polovina VIII, Podloga: Mečja leska

RIMSKI:

Opis: Sadnice voća Lešnika Rimski su stara Italijanska sorta. Cveta i počinje vegetaciju srednje kasno, srednje bujnog je rasta. Plod je srednje krupan, okrugao, dobre je rodnosti.

Vreme zrenja: Polovina VIII, Podloga: Mečja leska

LUDOLF:

Opis: Stablo je srednje bujno do bujno. Cveta srednje rano, a sazreva prilično kasno. Plod je krupan i okruglasto – trbušastog oblika. Redovno i obilno rađa i odlična je sorta za stonu potrošnju.

Vreme zrenja: Polovina VIII, Podloga: Mečja leska


Za sva vasa pitanja naš stručni tim Vam stoji na raspolaganju svakodnevno , kako o savetu o odabiru i vrsti sadnica tako i o savetu o sadnji istih.
Pozovite nas: 063/70-33-678

I uverite se u našu visoku profesionalnost.

Za lepe, zdrave, visokokvalitetne i rodne voćnjake,

Vaš prijatelj, pre svega,

Rasadnik Smiljković


Proizvodimo sadnice voća visokog kvaliteta po najpovoljnijim cenama, naručite ih još danas.

Obratite nam se s poverenjem i uverite se u naš kvalitet!