Ljubava bb, Kruševac

063 70 33 678 --- 063 15 23 014

Voćne Sadnice koje imamo u ponudi:

Voćne Sadnice koje nudi naš Rasadnik su prošle sve potrebne kontrole koje propisuje Ministarstvo Poljoprivrede, sertifikovane su i sigurno bezvirusne.
Sve sadnice voća dostavljamo na Vašu adresu, veće količine lično dovozimo, a manje šaljemo kurirskom službom.

Bez obzira da li se profesionalno bavite voćarstvom i potrebne su vam veće količine voćne sadnice da započnete ili proširite proizvodnju ili ste početnik koji tek formira svoj voćnjak, kod nas ćete pronaći sve što vam je potrebno. Naša ponuda zadovoljiće i male i velike kupce, kako po asortimanu i sortimentu, tako i po savetima i odnosu prema svakom kupcu.

Voćne Sadnice – Sadnice Badema:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
MARKONE Vinogradarska breskva Polovina IX
TEXAS Druga polovina VIII
FERINJEZ Polovina IX

Voćne Sadnice – Sadnice Breskve:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
RED HEVEN Vinogradarska breskva Početak VIII
KARDINAL Vinogradarska breskva Polovina VII
KREST HEVEN Vinogradarska breskva Druga polovina VII
SPRING TAJM Vinogradarska breskva Polovina VI

Voćne Sadnice – Sadnice Dunje:

Voćne Sadnice Dunje – plasman dunja je relativno jednostavan. Industrija ima velike potrebe zbog pektina koji se nalazi u plodu, ali i cena je već takva da gajenje dunje postaje isplativo. Mnogi su pribegli pravljenju rakije od dunje ili nekih drugih prerađevina čime joj još podižu cenu. Valja se dobro preračunati šta je isplativo. Detaljnije o vrmenu zrenja i razmaku sadnje.

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
VRANJSKA Dunja MA, BA-29 Prva polovina X
LESKOVAČKA Dunja MA, BA-29 Prva polovina X
TRIJUMF Dunja MA, BA-29 Prva polovina X
ŠAMPION Dunja MA, BA-29 Prva polovina X

Voćne sadnice – Sadnice Jabuke:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
GRENI SMIT M-26 Druga polovina IX
ZLATNI DELIŠES M-9, M-26, M-106 Druga polovina IX
CRVENI DELIŠES M-9, M-106 Sredina IX
AJDARED M-9, M-106 Kraj IX
JONAGOLD M-9 Kraj IX
RED ČIF M-9, M-106 Kraj IX
RED TOP M-9 Kraj IX
FUDŽI M-9 Kraj X
ČELENDŽER Polovina X
RAJNDERS M-9, M-26, M-106 Kraj IX
GLOSTER M-26, M-9 Polovina X
RED JONAPRINCE Početak IX
BREBURN M-9 Kraj IX
GALA M-9 M-26 MM-106 Sredina IX

Voćne sadnice – Sadnice Kajsije:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
MAĐARSKA NAJBOLJA Dženarika Polovina VII
NOVOSADSKA RODNA Dženarika Polovina VII
KRUPNA RANA Dženarika Polovina VI i početak VII
ROKSANA Dženarika Kraj VII i početak VIII
KEČKEMETSKA RUŽA Dženarika Kraj VII
NJU DŽERSI Dženarika Kraj VI i početak VII
BERGERON Dženarika Kraj VII i početak VIII
NOVOSADSKA RANA Dženarika Druga polovina VII

Voćne sadnice – Sadnice Kruške:

Voćne Sadnice Kruške počinju rano da rađaju (što je uslovljeno kvalitetom sadnog materijala, kao i kombinacijom sorte i podloge) i može da da velike početne prinose, odnosno obezbeđuje brzi povratak uloženih sredstava. Srbija ima povoljne zemljišne i klimatske uslove za uspešno gajenje voćnih sadnica kruške, odnosno za podizanje novih visokointezivnih zasada sa savremenim visokokvalitetnim sortama.

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
Junska Lepotica Dunja MA Krajem juna
Butira Divlja kruška Krajem jula
Santa Marija Posrednik, Sejanac divlje kruške Sredinom avgusta
Kaluđerka Dunja MA Sredinom septembra
Abbate Fetel Dunja MA Krajem avgust
Boskova Bočica Dunja MA Polovina septembra
Lubeničarka Dunja MA Sredninom avgusta
Karmen BA-29 Sredina avgusta
Viljamovka Posrednik, Sejanac divlje kruške Krajem avgusta
Konferans M9; MM-106 Krajem septembra
Kiferov sejanac Divlja kruska Sredina septembra
Krasanka Dunaj MA I BA-29 Početak oktobra
Karamanka Dunja MA Druga polovina avgusta
Turandot Dunja BA-29 Početak jula

 


Voćne sadnice – Sadnice Lešnika:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
TONDA ĐENTILE Mečja leska Polovina VIII
ISTARSKI DUGI Mečja leska Polovina VIII
RIMSKI Mečja leska Polovina VIII
LUDOLF Mečja leska Polovina VIII

Voćne sadnice – Sadnice Mušmule:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
DOMAĆA Dunja MA Početak X

Voćne sadnice – Sadnice Nektarine:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
KALDEZI (2000) Vinogradarska breskva Kraj VII
FANTAZIJA Vinogradarska breskva Kraj VIII
MAJSKA VATRA Vinogradarska breskva Kraj V

Voćne sadnice – Sadnice Oraha:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
DOMAĆI SEJANAC Sopstveni koren Početak IX
ŠAMPION Sopstveni koren Početak IX
GAJZENHAJM Sopstveni koren Početak IX
ŠEJNOVO BUGARSKI Sopstveni koren Početak IX

Voćne sadnice – Sadnice Šljive:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
ČAČANSKA RODNA Dženarika Kraj VIII
ČAČANSKA RANA Dženarika Druga polovina VII
ČAČANSKA LEPOTICA Dženarika Početak VIII
ČAČANSKA NAJBOLJA Dženarika Polovina VIII
STENLEJ Dženarika Kraj VIII
RUTGEŠTETER Dženarika Početak VII
GROSE DI FELICIJA Dženarika Sredina i kraj IX
ANGELINA Dženarika Sredina IX

Sadnice Voća – Sadnice Trešnje:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
BURLAT Magriva Druga polovina V
SANBERST Divlja trešnja, Magriva Prva polovina VI
HERC Divlja trešnja Početak VI
REGINA Divlja trešnja, Magriva Sredina VI
LAPINS Divlja trešnja, Magriva Druga polovina VI
KORDIA Divlja trešnja Polovina VI
KARMEN Divlja trešnja Krajem V, početkom VI
DŽORDŽIJA  Polovina VI
SVIT HART Polovina VII
SUMIT Divlja trešnja Polovina VI
FEROVIJA Divlja trešnja Polovina VII

Sadnice Voća – Sadnice Višnje:

SORTA PODLOGA VREME ZRENJA
ŠUMADINKA Divlja trešnja, Magriva Prva polovina VIII
OBLAČINSKA Izdanak Oblačinske višnje Kraj VI
ERDI BOTERMO Magriva Početak VII
KELERIS 14 Magriva Početak VII
KELERIS 16  Magriva  Početak VII
PORED TOGA, U MOGUĆNOSTI SMO DA VAM PONUDIMO I RAZNE DRUGE VOĆNE SADNICE : ARONIJE, BRUSNICE, BOROVNICE, KIVIJA, RIBIZLE – CRNE I CRVENE, KESTENA…

Lozni Kalemovi koje imamo u ponudi:

Lozni kalemovi – Stone sorte:

SORTA VREME ZRENJA
MOLDAVA Početak X
LASTA Sredina VII
AFUS ALI Početak X
MUSKAT HAMBURG Početak X
MUSKAT ITALIJA Početak X
MUSKAT OTONEL Kraj IX
KARDINAL Početak VIII
STRAŽEVSKI Početak X
VIKTORIJA Početak X
RUBEL Kraj X
MIŠEL Početak X

Lozni kalemovi – Vinske sorte:

SORTA VREME ZRENJA
PROKUPAC Početak X
PLOVDINA (SLANKAMENKA) Kraj IX
KABERNE SOVINJON Kraj IX
SOVINJON BLAN Kraj IX
FRANKOVKA Kraj IX
MERLO Kraj IX
VRANAC Kraj IX
CRNA TAMJANIKA Kraj IX
BELA TAMJANIKA Kraj IX
ŠARDONE Kraj IX
GAME BOJADISER Početak X

 


SADNJA VOĆNE SADNICE U JESEN ZAHTEVA DA URADITE
ANALIZU ZEMLJIŠTA I ĐUBRENJE

Jesen je bolja za sadnju voćne sadnice, jer se sadnja voća tada uspešnije odvija, što korenov sistem sadnice odnosno mlade biljke radi u toku zime. Međutim, pre sadnje, vrlo je važna pravilna priprema parcele na kojoj će se izvršiti sadnja voćne sadnice.

Voćari bi ovaj period godine trebali da iskoriste za sadnju voćne sadnice, a razlozi za jesenju, a ne prolećnu sadnju su pre svega u boljem prijemu sadnica, adekvatnija vlažnost zemljišta i vazduha, preporuka je stručnjaka za voćarstvo koji su govorili za Agroklub.

“Jesen je bolja za to zato što korenov sistem sadnice odnosno mlade biljke radi u toku zime, primi se za tih nekoliko meseci i kada dođe proleće ona odmah kreće, dok one posađene u proleće neretko boluju jedan određeni period, a ako nastupi suša izvestan broj biljaka se i ne primi”, objašnjava diplomirani inženjer zaštite bilja Verko Kačarević iz Vinče kod Topole.

Analiza zemljišta pre svega

Međutim, pre sadnje voća, vrlo je važna pravilna priprema parcele, napominje stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Kragujevac Biljana Milosavljević. To podrazumeva prethodno urađenu agrohemijsku analizu.

“Mora se videti kakva je kiselost zemljišne parcele i na osnovu toga dobija se preporuka za đubrenje kako bi sadnja voća bila uspešna. Pre sadnje preporučuje se i stajnjak. Na osnovu analize i pravilnog đubrenja sprovodi se zaoravanje đubriva i stajnjaka. Treba koristiti organsko gnojivo u srazmernoj količini”, ukazuje Milosavljević.

Kako đubriti mladi zasad voća?

Po hektaru bi trebalo rasporediti oko 40 tona stajskog đubriva i, shodno hemijskoj analizi, dodati kalcijum-karbonat pre oranja ukoliko za tim ima potrebe, odnosno ako je pH vrednost ispod šest, dodaje Kačarević.

“Nakon zaoravanja sledi ravnjanje terena tanjiračama, drljačama, ili frezerima, bitno je da se zemlja usitni i površina postane ravna”, napominje inženjer zaštite bilja.

Razmeravanje placa i sadnja voća

Potom treba uraditi razmeravanje placa i određivanje pravilnog rasporeda voćnih vrsta bez obzira na to da li se radi o intenzivnom ili ekstenzivnom zasadu.

“Na primer, kada je u pitanju šljiva, po jednom hektaru treba saditi od 400 do 600 sadnica, ako se radi o ekstenzivnom zasadu. Takvu sadnju više i preporučujem jer je kasnije lakše obaviti obradu i sve što je neophodno u voćnjaku”, objašnjava Milosavljević.

Pravac redova u voćnjaku trebalo bi da bude sever-jug, napominje Kačarević i dodaje da je, posle razmeravanja, sledeći proces markiranje mesta za jamiće i kopanje rupa koje se može obaviti na više načina, u zavisnosti od voćne vrste.

Koliki treba da bude razmak između voćne sadnice u amaterskim zasadima?

“Može se raditi ručno sa ašovom gde se sprovodi kopanje jamića u principu 25×25 cm i 25 cm u dubinu. Drugi način je da se sa burgijama, koje se kače na traktor, kopaju jamići i iskopaju se malo dublji do 50 cm. Postoji i treći način, kada se radi o jabukama koje se sade dosta gusto. Plugom se prave brazde i onda se sadi pošto tu idu biljke od 70 do 80 cm jedna od druge”, objašnjava Kačarević i dodaje da se rupe mogu kopati i uz pomoć mašina, ali je potrebno da se dobro obavi nagažavanje jer sloj zemlje, nakon mašinskog kopanja, ostane rastresit i može doći do problema u ostvarivanju kontakta između korenovog sistema i zemlje.

Ne potapati korenov sistem u hemikalije pre sadnje voća

Pre kopanja rupe, dodaje Milosavljević, potrebno je zarezati sadnice, iseći korenove žile da bi koren pustio sokove i lakše ostvario prijem sa zemljištem.

“Sadnicu treba, nakon spuštanja u zemlju, zaliti vodom i nagaziti nogama, pritsnuti tako da ne ostane šupljina u zemljištu i posle toga zaliti sa oko 20 litara vode.”

Za vreme vanrednog stanja, Milan Jovičić je sadio voće.

Najveće greške koje se prave prilikom sadnje voćne sadnice je to što neki poljoprivrednici potapaju korenov sistem u određene hemikalije čime rizikuju da tako izgore koren te do prijema ne može doći.

“Moja je preporuka da se korenov sistem ne potapa ni u kakve hemikalije nego da se direktno obavi sadnja voća i da se sprovede zalivanje. Stajsko đubrivo ne sme da dođe u kontakt sa korenovim sistemom i zato je bolje da se kopaju dublji jamići i da ono dođe na dno jamića pa da ide sloj zemlje od 10 cm i onda korenov sistem i zemlja do kraja, tako da će koren, kako raste, ići za hranom”, ukazuje Kačarević.

Voćne sadnice uzimati kod proverenih proizvođača – Geografski položaj takođe ima veliki uticaj na dalji razvoj biljaka. S toga, bitno je da položaj parcele ima bar 10 odsto nagiba terena, jer ukoliko ga nema, može doći do sakupljanja i zadržavanja vode, truljenja korena, različitih bolesti, izmrzavanja.

Milosavljevićeva napominje i da je posebno važno da voćne sadnice budu sertifikovane, kupljene kod proverenih proizvođača ili u poljoprivrednoj apoteci kako bi se osigurali zdravstveno bezbedni uslovi.

“Time voćari mogu da budu sigurni da biljka nema bolesti, a takođe dobiju i potvrdu odnosno sertifikat koji garantuje ispravnost sadnica”, ukazuje sagovornica Agrokluba.

Nakon sadnje, u zimskm mesecima treba pratiti rast i razvoj biljaka, a posebno obratiti pažnju na zaštitu u prvoj godini, jer je od velikog je značaja to hemijsko tretiranje i svakako, dodaje, u proleće sledi prvo prskanje.

Zaštita od divljači – U zimskom periodu poželjno je i ograditi parcelu zbog problema koje može da stvori divljač, napominje Kačarević.

Zaštita voćne sadnice od divljači i glodara – ribljim uljem, svinjskom masti i ljudskom kosom?

“Ko nema uslova da ogradi, može da stavi zaštitnu mrežicu na posađenu sadnicu zato što zečevi obično mogu da naprave problem ili srna koja dođe i oguli sadnicu.”

S druge strane Milosavljevićeva ističe da osetljive voćne vrste, poput kajsije, nikako ne treba saditi gde ima velikog strujanja vazduha.

“Parcela gde je novi zasad mora da bude bar sa jedne strane zaštićena prvih godina zbog prijema i ukorenjavanja. Posebno treba paziti na to jer se u poslednjim godinama sve više šire zasadi pod kajsijom, a ona je sklona izmrzavanju, te ne sme biti pored vode i izložena provetravanju”, objašnjava dodajući da su najotpornije šljiva i jabuka.

Poslednjih godina povećavaju se i zasadi pod lešnikom i orahom, a borovnica sve više uzima maha u Šumadiji, međutim, zahteva i velika ulaganja.