Ljubava bb, Kruševac

063 70 33 678 --- 063 15 23 014

SADNJA BOROVNICE I NJENA EKONOMSKA ISPLATIVOST

S obzirom na kretanje cena tradicionalnih kultura i opšteg stanja na tržištu, ljudi postavljaju sebi pitanje: Čime se baviti i u šta investirati i šta bi se to na dugoročnom nivou ekonomski isplatilo. Svake godine imamo neki novi bum u poljoprivrednoj proizvodnji, pa svako ima svog favorita za proizvodnju, tj. Pojavi se neka preferirana voćna vrsta.

U poslednje vreme, taj hit postao je uzgoj i proizvodnja borovnice. Ona je konačno, i to veoma zaslužno, dobila svoj medijski prostor na našem podneblju, jer i pored povoljnih uslova za njen uzgoj, stabilne cene na tržištu, daleko je zapostavljena voćna vrsta na našim prostorima, i uopšteno na tlu Evrope.

 

Gledajući na globalnom nivou, daleko prednjače i dominiraju sa preko 80% svetkse proizvodnje Sjedinjenje Američke Države. Njihova ukupna proizvodnja na godišnjem nivou iznosi od 350 000 tona, dok Evropa u zadnje vreme polako, ali sigurno hvata priključak. Na tlo Evrope borovnica je stigla, upravo, iz Amerike pre oko 100 godina i očigledno da je pala na plodno tlo.

Trenutno u Evropi u proizvodnji borovnice prednjace: Poljska (12.700t/god), Nemačka (10.300t/god), Francuska (9.000t/god), Holandija (5.500t/god) i Španija (5.000t/god).

Velika joj je prednost to što zbog uzgojnog oblika i fizičkih osobina ne traži konstrukciju (kao jabuka ili kruška), što uveliko smanjuje ulaganja u podizanje plantaže. Zasadi zahtevaju navodnjavanje kap na kap, a poželjna je i zaštitna mreža.

Dodatno, nema previše brige kada je reč o štetočinama i bolestima, a dobro podnosi i visoke i niske temperature. Traži kiselija zemljišta, a preporučuju se osunčani položaji sa blagim nagibom terena koji obezbeđuje strujanje vazduha.

 

Kada je reč o Srbiji, pre samo četiri godine bilo je manje od 200 hektara zasada pod ovom voćnom vrstom, dok govoreći danas pričamo već o broju na oko 900 hektara ove voćne vrste.

Moramo zapaziti ozbiljan trend rasta, I to zahvaljujući stabilnoj ceni na tržištu, koja već dve godine iznosi oko 720 dinara po kilogramu. Iz toga I proizilazi taj bum u proizvodnji borovnice, a što, takođe, privlači I nove proizvođače kako one koji o tome ne znaju ništa tako i dobar deo malinara, koji se zbog zasićenog tržišta i nesigurnog plasmana prebacuju na proizvodnju borovnica, kupina i ribizli.

Uzgoj borovnice može da donese ozbiljnu zaradu I po hektaru može da se zaradi oko 5000 EUR, ali mora se imati u vidu da uzgoj ove voćne vrste nije ni malo jeftin, pa tako ni jednostavan.

Kada pričamo o početnom ulaganju, naravno govoreći o ozbiljnim investicijama I profesionalnom bavljenju poljoprivredom, u ovom slučaju voćarstvom, ona nisu mala, u zavisnosti od zemljišta potrebno je od 30.000 do 50.000 EUR po hektaru. Zato  mnogi počinju sa manjom površinom, pa i od samo nekoliko ari. Samo protivgradna mreža za jedan hektar, bez koje je veliki rizik ulaziti u posao proizvodnje borovnice, košta oko 17.000 EUR. Poslednjih godina u svetu se odjednom pojavila tražnja za borovnicama i, jednostavno, na tržištu ih nema dovoljno. Prednost našeg uzgoja je I ta što borovnice u junu ima jedino kod nas i zato već godinama držimo visoku izvoznu cenu u tom mesecu. Već sledeći mesec kreće Poljska sa velikim proizvođačima i cena pada.

Svetska potražnja, u poslednjim godinama, je takođe porasla I jednostavno je na tržištu nema dovoljno.

Ako se sve odradi kako treba, po jednom hektaru se može očekivati da se dobije oko 15 do 16 tona borovnice. Pa čak I kod lošije godine, bude I do 9 tona ploda, pa to bi opet bilo oko 50 000 EUR zarade po hetaru. Odbijanjem svih ulaganja, jednom proizvođaču u proseku ostane zarade od oko 2000 EUR mesečno.

Trenutno je dosta stabilno tržište I ima siguran plasman kod nas, jer ozbiljne firme najavljuju otvaranje firmi u Srbiji što bi proizvođačima omogućilo direktan plasman.

Prvu zaradu, proizvođač borovnice, može da očekuje nakon tri godine od sadnje.

SADNJA BOROVNICE

Idealno vreme sadnje je kraj zime i početak proleća.  Gde zime nisu jake može se saditi i u jesen i tokom  zime. Za sadnju  je najbolje koristiti dvogodišnje sadnice sa busenom, proverenih proizvođača I renomiranih rsadnika sa pratećom dokumentacijom, o čistoći sadnica I njihovom zdravlju,  kontejnerske sadnice , ne manje  visine  od  30 cm.

Sadnja se obavlja u razmaku od 2,5m do 3m između redova, I 1m do 1,5m u redu. Kod manje bujnih sorti borovnice rastojanje može biti imanje, na oko 2x1m.

Pravac reda treba da bude sever – jug zbog optimalne količine svetlosti koje su potrebne ovoj voćnoj vrsti. Takođe, redovi bi morali biti što pravilniji zbog primene agrotehničkih mera.

Sadnice se postavljaju u zemlju nekoliko santimetara dublje nego što su bile u kontejnerima, pri čemu se one postavljaju uspravno. U slučaju  sadnje u jame potrebno je obezbediti oko 30 do 50 l kiselog treseta pomešanog sa 1/3 plodne zemlje po jednoj rupi. Pri sadnji u kanale, kanal se popunjava sa kiselim tresetom pomešanim  sa zemljom a po vrhu se dodaje bukova kora ili otpaci četinara. (mlevena kora).

Sadnja na bankinama ili nasipima se primenjuje kada je moguće  zabarivanje.  Bankine su visine 60 do 80 cm I širine 80 do 100 cm. Izbegavati preduboku sadnju  jer koren zahteva dobro drenirana zemljišta bez zadržavanja vode. 

Nakon sadnje sadnice zaliti sa najmanje 10 l vode po sadnici.

Rezidba, u prve dve godine od sadnje, nije potrebna . Pušta se da stablo raste slobodno jer time će formirati bujne I snažne žbunove.

Potrebno je, i odmah nakon sadnje, postaviti i sisteme za navodnjavanje.


Za sva vasa pitanja naš stručni tim Vam stoji na raspolaganju svakodnevno , kako o savetu o odabiru i vrsti sadnica tako i o savetu o sadnji istih.
Pozovite nas: 063/70-33-678

I uverite se u našu visoku profesionalnost.

Za lepe, zdrave, visokokvalitetne i rodne voćnjake,

Vaš prijatelj, pre svega,

Rasadnik Smiljković


Proizvodimo sadnice voća visokog kvaliteta po najpovoljnijim cenama, naručite ih još danas.

Obratite nam se s poverenjem i uverite se u naš kvalitet!