Ljubava bb, Kruševac

063 70 33 678 --- 063 15 23 014

Lozni Kalemovi koje imamo u ponudi:

Lozni kalemovi – Stone sorte:

SORTAVREME ZRENJA
MOLDAVAPočetak X
LASTASredina VII
AFUS ALIPočetak X
MUSKAT HAMBURGPočetak X
MUSKAT ITALIJAPočetak X
MUSKAT OTONELKraj IX
KARDINALPočetak VIII
STRAŽEVSKIPočetak X
VIKTORIJAPočetak X
RUBELKraj X
MIŠELPočetak X

Lozni Kalemovi Stone sorte koriste se za konzumiranje u svežem stanju ili prerađeni sušenjem, konzerviranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje vina.

Sorte ovih loznih kalemova imaju puno manje šećera nego vinske, krupnije bobice i imaju više pulpe. Takođe zahtevaju i drugačiju tehnologiju gajenja i nege i zahtevaju više ručnog rada.

Kod stonog grožđa naročito se ceni ukus, miris, spoljni izgled, sposobnost da podnese transport i da se dobro čuva.

Lozni kalemovi – Vinske sorte:

SORTAVREME ZRENJA
PROKUPACPočetak X
PLOVDINA (SLANKAMENKA)Kraj IX
KABERNE SOVINJONKraj IX
SOVINJON BLANKraj IX
FRANKOVKAKraj IX
MERLOKraj IX
VRANACKraj IX
CRNA TAMJANIKAKraj IX
BELA TAMJANIKAKraj IX
ŠARDONEKraj IX
GAME BOJADISERPočetak X

Lozni Kalemovi Vinske Sorte se gaje prevashodno radi proizvodnje vina.

Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne vinske sorte , crvenica takođe utiču na obojenost crnih vinskih sorti kalema.

Pogodnim grožđem za proizvodnju vina podrazumeva se zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili smrznut plod vinove loze priznatih sorti loznih kalemova, namijenjenih proizvodnji vina.

Kvalitet vina zavisi od kvaliteta grožđa (kvalitet grožđa je uslovljena sortom, loznom podlogom, klimom, zemljištem, fitosanitarnim stanjem, prinosom, vremenom i načinom berbe) kao i kvalitetom tehnološkog postupka prerade grožđa. Kod grožđa namenjenog za proizvodnju vina osnovni parametri kvaliteta su: sadržaj šećera i ukupnih kiselina u grožđanom soku, zatim sadržaj aromatičnih materije, dok je sadržaj ostalih materije bitan, ali ne i odlučujući.

Grožđe se bere u stanju tehnološke zrelosti jer tada ima najbolji hemijski sastav, a prvenstveno se misli na sadržaj šećera od kojeg zavisi količina alkohola u budućem vinu.